Gvožđe

Gvožđe

  • Fe
  • Fe serum
Cena u privatnim laboratorijama za Gvožđe je od 110 - 360 din.
  • O analizi

    Test se koristi za kvantitativno određivanje gvožđa u humanom serumu ili plazmi u cilju postavljanja dijagnoze i praćenja terapije anemije usled deficijencije gvožđa, preteranog nakupljanja gvožđa i kao pomoć u razlikovanju različitih tipova anemija.

  • Uzorak

    U humanom serumu ili plazmi (antikoagulans: litijum heparin).

  • Kada se ispituje?

    Ispitivanje statusa gvožđa u serumu je potrebno kao dopuna, kada rezultati kompletne krvne slike pokazuju da su koncentracija hemoglobina i vrednost hematokrita veoma niske i da su crvena krvna zrnca manja i bleđa od normalnih (mikrocitna i hipohromna), što ukazuje na anemiju usled nedostatka gvožđa, iako se drugi klinički simptomi možda još nisu razvili.

    Lekar može zatražiti određivanje statusa gvožđa i kada osoba razvije znake i simptome anemije ili hemohromatoze. Simptomi anemije su najčešće:

    • slabost
    • hroničan umor
    • vrtoglavice
    • glavobolja
    • bledilo kože i sluznica

    Ukoliko se ne leči simptomi se pogoršavaju i uključuju:

    • teškoće pri koncentraciji
    • razdražljivost
    • krtost noktiju
    • afte

    Simptomi i znaci preteranog nakupljanja gvožđa mogu biti:

    • bol u zglobovima
    • slabost
    • bol u stomaku
    • gubitak telesne težine

    Kod nelečene uznapredovale bolesti može doći do:

    • oštećenja pankreasa (dijabetes)
    • oštećenja jetre (ciroza)
    • oštećenja srca (aritmije)
    • oštećenja zglobova (artritis)
    • oštećenja nadbubrežnih žlezda
    • promena na koži
    • erektilne disfunkcije i gubitka seksualnog nagona kod muškaraca
    • rane menopauze kod žena

  • Priprema

    Preporučuje se da se krv vadi ujutro nakon 12 sati gladovanja, dozvoljeno je uzeti samo pola čaše vode. Poželjno je pratiti uputstva lekara i/ili laboratorije koja vrši test.

  • Detaljan opis

    Gvožđe je esencijalni mineral koji je, između ostalog, neophodan za proizvodnju zdravih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). U eritrocitima, gvožđe se nalazi u sastavu hemoglobina, proteina koji je odgovoran za transport kiseonika od pluća ka drugim delovima tela. Nakon što se unese hranom ili suplementima, gvožđe se apsorbuje u duodenumu. Zbog učešća u redoks reakcijama, gvožđe predstavlja veoma toksičan oligoelement, tako da se u organizmu nikada ne nalazi slobodno, već je vezano za proteine. Nakon apsorpcije, gvožđe se kroz cirkulaciju transportuje vezano za protein transferin, a odatle se najveći deo koristi za ugradnju u hemoglobin. Ostatak se skladišti u tkivima u obliku feritina ili hemosiderina, a male količine se još koriste za sintezu drugih proteina kao što su mioglobin i neki enzimi. Feritin je glavni depo oblik gvožđa, a u slučaju velikog viška gvožđa, veći deo feritina se pretvara u hemosiderin. Hemosiderin sadrži veću količinu gvožđa, i odatle je njegova mobilizacija mnogo sporija. S obzirom na to da ne postoji fiziološki put izlučivanja gvožđa iz organizma, apsorpcija gvožđa mora da odgovara njegovim gubicima deskvamacijom crevnog i kožnog epitela, znojenjem i menstrualnim krvarenjem. Kod zdravih osoba se dnevno apsorbuje i izluči oko 1-2 mg gvožđa.

    Kada je količina gvožđa nedovoljna da zadovolji potrebe organizma, koncentracija gvožđa u krvi opada i prazne se depoi. Ovo dovodi do smanjenja koncentracije hemoglobina u krvi i pojave anemije uzrokovane manjkom gvožđa (tzv. sideropenijska anemija). Uzroci mogu biti:

    • nedovoljan unos gvožđa hranom
    • bolesti i stanja koja otežavaju/onemogućuju apsorpciju gvožđa iz tankog creva (npr. celijakija, Kronova bolest)
    • upotreba lekova koji ometaju apsorpciju gvožđa (lekovi protiv gorušice)
    • povećane potrebe za gvožđem (npr. u trudnoći ili kod dece)
    • povećani gubici gvožđa zbog bolesti ili stanja u kojima postoji hroničan gubitak krvi (npr. rak debelog creva, čir, preobilna menstrualna krvarenja).

    S druge strane, prevelika količina gvožđa dovodi do njegovog nakupljanja u organima i toksičnih efekata, najčešće na jetru, srce i pankreas. Poremećaj preteranog nakupljanja gvožđa naziva se hemohromatoza, a uzroci mogu biti:

    • nasledne hemohromatoze zbog mutacija u HFE genu, kada telo apsorbuje prevelike količine gvožđa iz hrane (primarna hemohromatoza)
    • transfuziono predoziranje (akumulacija gvožđa kod pacijenata koji primaju česte transfuzije krvi)
    • trovanje gvožđem
    • hronične bolesti jetre (npr. hronična infekcija hepatitisom C, alkoholna bolest jetre)
    • stalne bubrežne dijalize
    • neki tipovi anemija (talasemije, sideroblastna anemija, anemija srpastih ćelija)
    • atransferinemija i aceruloplazminemija – retke nasledne bolesti.

    Gvožđe je u serumu skoro potpuno vezano za transferin i često se određuje zajedno sa drugim parametrima – koncentracijom feritina, ukupnim kapacitetom transferina za vezivanje gvožđa (engl. total iron binding capacity, TIBC) i slobodnim kapacitetom transferina (engl. unsaturated iron-binding capacity, UIBC). Na ovaj način je moguće dijagnostikovati i pratiti različite tipove anemija, kao i hemohromatoze.

  • Imaš snižen ili povišen rezultat za
    Gvožđe?

    Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

    Pokreni tumačenje nalaza

    Napomena

    Koncentracije gvožđa određene testovima različitih proizvođača mogu varirati zbog razlika u metodama i specifičnosti testova.Vrednosti gvožđa je najbolje pratiti jednom metodom, tj. u jednoj laboratoriji. Takođe, nivo gvožđa veoma varira u toku dana, i najviši je ujutro, a najniži uveče. Rezultati ovog testa nisu apsolutni dokaz prisustva ili odsustva oboljenja. Rezultate testa će tumačiti lekar zajedno sa drugim dijagnostičkim testovima kao i kliničkom slikom pacijenta.

      Literatura

Jelena Kotur Stevuljević, Dr sc., redovni profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu

Rođena 1969. godine u Smederevu. Diplomirala, a kasnije odbranila magistarski i doktorski rad na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu iz oblasti medicinske biohemije. Na Katedri za medicinsku biohemiju Farmaceutskog fakulteta je zaposlena od 1996, a od 2018. i kao redovni profesor. Dobitnik je brojnih stipendija i nagrada, a 2020. godine se našla na listi 2% najuticajnijih naučnika u svetu baziranoj na standardizovanoj metrici citiranja svih naučnika i naučnih disciplina koju je objavio Univerzitet Stanford.
 Centralna tema njenih istraživanja je razvoj analitike za kvantifikaciju oksidativnog stresa u biološkim tečnostima. Recezent svih tekstova na ovim stranicama.