Folat (Folna kiselina)

Folat (Folna kiselina)

  • FOL
  • PGA
  • VIT B9
  • VB9
  • Folate
Cena u privatnim laboratorijama za Folat (Folna kiselina) je od 790 - 1800 din.
  • O analizi

    Test se koristi za određivanje koncentracije folne kiseline u serumu. Služi za praćenje nedostatka folne kiseline i dijagnozu makrocitne (megaloblastne) anemije. Makrocitna anemija se odlikuje smanjenjem broja eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), veoma velikim sadržajem hemoglobina u neuobičajeno velikim eritrocitima.

  • Uzorak

    Serum

  • Kada se ispituje?

    Folna kiselina se određuje kada se posumnja na nedostatak ovog vitamina, zajedno sa ostalim testovima uz kliničku sliku za postavljanje dijagnoze megaloblastne anemije, kao i za praćenje terapijskog efekta.

  • Priprema

    Uzorak krvi uzimati ujutru nakon noćnog gladovanja, 12 sati posle poslednjeg obroka.Pre vađenja krvi ne uzimati suplemente folne kiseline i vitamina B12, jer mogu uticati na lažno povišene vrednosti, tj. mogu dovesti do maskiranja nedostatka folne kiseline.

  • Detaljan opis

    Folna kiselina je veoma rasprostranjena u prirodi, naročito u lišću biljaka, te otuda i njeno ime (latinski folium-list). Nalazi se u namirnicama biljnog porekla (listovima zelenog povrća, spanać, blitva, grašak…) kao i u namirnicama životinjskog porekla (kvasac, jetra). Folna kiselina se sintetiše i pomoću bakterija u intestinalnom traktu.

    Vitamin B9 spada u grupu hidrosolubilnih B vitamina tj. vitamina rastvorljivih u vodi. Derivat je pteroinske kiseline (pteridin i para-amino-benzojeva kiselina) za koju je vezan jedan ili više molekula glutaminske kiseline. Nazivaju se zbog toga pteroilglutamatima (PGA). Biološki aktivne forme folne kiseline su: DHF-dihidrofolna kiselina i THF-tetrahidrofolna kiselina. U serumu su prisutne različite forme folne kiseline, a glavna forma je 5-MTHF (5-metiltetrahidrofolat).

    Nakon unosa namirnica koje sadrže folnu kiselinu, u intestinalnoj mukozi dolazi do prelaska poliglutamata iz hrane u monoglutamate, uz pomoć enzima. Apsorpcija se vrši pomoću dva transportna nosača, koji se razlikuju u kapacitetima tj. u zavisnosti od toga da li prenose niske ili visoke količine folne kiseline. Nakon apsorpcije u enterocite, deo folata se redukuje uz pomoć enzima tetrahidrofolat-reduktaze.

    Metilacijom nastaje 5-MTHF (5-metiltetrahidrofolat), koji prelazi u cirkulaciju. U cirkulaciji folna kiselina se transportuje tako što se veže ili za albumin ili za FBP (folat vezujući protein). Ulazak folne kiseline u ćelije bubrega, placente ili horoidnog pleksusa omogućen je vezivanjem za specifične receptore i nosače.

    Nakon ulaska u ćeliju 5-MTHF se demetilira i nastali poliglutamatni oblik ne može da prođe ćelijsku membranu, što sprečava ponovni prelazak u cirkulaciju. Da bi ponovo prešao u cirkulaciju mora ponovo da se nagradi monoglutamatna forma, dejstvom enzima.

    Depoi folne kiseline u organizmu su:

    • Jetra
    • Bubrezi
    • Pankreas
    • Mozak
    • Eritrociti

    Folna kiselina učestvuje kao kofaktor u mnogim metaboličkim reakcijama. Ovi koenzimi učestvuju u metabolizmu aminokiselina:

    • glicina
    • serina
    • histidina
    • metionina

    Najvažnija uloga je što učestvuju u sintezi purina i pirimidina, koji ulaze u sastav nukleinskih kiselina, što dovodi do rasta i reprodukcije ćelija. Takođe, ovi koenzimi učestvuju i u sintezi fosfolipida (holina).

    U metaboličkim reakcijama učestvuje i vitamin B12, koji ispoljava sinergistički efekat sa folnom kiselinom. U slučaju nedostatka vitamina B12, 5-MTHF je metabolički neaktivan. Sniženje 5-MTHF u ćeliji dovodi do poremećaja u sintezi DNK i formiranju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), što je uzrok nastanka megaloblastne anemije.

    Folna kiselina učestvuje u metabolizmu homocisteina, a nedostatak folne kiseline dovodi do povišenog nivoa homocisteina u krvi, koji je jedan od faktora rizika za nastanak koronarnih arterijskih bolesti, infarkta miokarda, kao i moždanog udara.

    U trudnoći se preporučuju suplementi folne kiseline, jer trudnice imaju povećanu potrebu za folnom kiselinom.

    Nedostatak može dovesti do zaostalog rasta, razvoja fetusa i defekta neuralne tube (spina bifida). Folna kiselina je neophodna za funkciju nervnog sistema. Povećan unos folne kiseline se preporučuje i u periodu pre planirane trudnoće, kao i u periodu laktacije.

    Bioraspoloživost folne kiseline iz hrane je 50% u odnosu na bioraspoloživost iz tableta.

  • Imaš snižen ili povišen rezultat za
    Folat (Folna kiselina)?

    Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

    Pokreni tumačenje nalaza

    Napomena

    Koncentracije folne kiseline određene testovima različitih proizvođača mogu varirati zbog razlika u metodama i specifičnosti testova. Vrednosti folne kiseline je najbolje pratiti jednom metodom, tj. u jednoj laboratoriji. Rezultati ovog testa nisu apsolutni dokaz prisustva ili odsustva oboljenja. Rezultate testa će tumačiti lekar zajedno sa drugim dijagnostičkim testovima, kliničkom slikom pacijenta i istorijom bolesti.

    Preporuka je da se ne koristi hemoliziran uzorak.

    Biološki činioci koji utiču na rezultat su: dnevni ritam, godišnje doba, vegetarijanska dijeta, pušenje, etanol, malnutricija.

    Lekovi koji utiču na rezultat su: antikonvulzivi, aspirin, estrogeni, oralni kontraceptivi, antacidi. Na apsorpciju folne kiseline utiče i pH u intestinalnom traktu, a porast pH vrednosti usled korišćenja lekova koji inhibiraju protonsku pumpu (antacidi, bikarbonati) može dovesti do smanjene apsorpcije folne kiseline.

      Literatura
    1. Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics. Edited by CA Burtis, ER Ashwood, DE Bruns. St. Louis, MO, Elsevier Saunders, 2012, pp 895-984.
    2. Klee GG. Cobalamin and folate evaluation: measurement of methylmalonic acid and homocysteine vs vitamin B12 and folate. Clin Chem 2000;46(8):1277-1283.
    3. Mastropaolo W, Wilson M. Effect of Light on Serum B12 and Folate Stability. Clin Chem 1993;39(5):913.

Jelena Kotur Stevuljević, Dr sc., redovni profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu

Rođena 1969. godine u Smederevu. Diplomirala, a kasnije odbranila magistarski i doktorski rad na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu iz oblasti medicinske biohemije. Na Katedri za medicinsku biohemiju Farmaceutskog fakulteta je zaposlena od 1996, a od 2018. i kao redovni profesor. Dobitnik je brojnih stipendija i nagrada, a 2020. godine se našla na listi 2% najuticajnijih naučnika u svetu baziranoj na standardizovanoj metrici citiranja svih naučnika i naučnih disciplina koju je objavio Univerzitet Stanford.
 Centralna tema njenih istraživanja je razvoj analitike za kvantifikaciju oksidativnog stresa u biološkim tečnostima. Recezent svih tekstova na ovim stranicama.