HCT - Hematokrit

HCT - Hematokrit

  • Hct
  • O analizi

    Test se koristi za određivanje hematokrita u sklopu određivanja kompletne krvne slike.

  • Uzorak

    Uzorak pune krvi.

  • Kada se ispituje?

    Kod određivanja hematokrita u sklopu određivanja kompletne krvne slike u cilju praćenja oboljenja i stanja koja pogađaju eritrocite (anemija i policitemija).

  • Priprema

    Test ne zahteva posebnu pripremu pre odlaska u laboratoriju.

  • Detaljan opis

    Krv je telesna tečnost koja cirkuliše krvnim sudovima. Sastoji se od krvne plazme u kojoj se nalaze rastvoreni ćelijski elementi: leukociti, eritrociti i trombociti. Hematokrit predstavlja odnos volumena eritrocita i volumena svih ostalih komponenti zajedno, takozvane pune krvi. Hematokrit se izražava u procentima (%) ili kao hematokritska frakcija.

    Hematokrit predstavlja brz način za evaluaciju broja eritrocita. Danas se određuje na hematološkim brojačima (direktno ili se računa) u sklopu određivanja kompletne krvne slike. Najveći broj hematoloških brojača određuje hematokrit iz broja eritrocita i MCV (prosečne zapremine eritrocita).

    HCT = MCV * broj eritrocita

    Ovako dobijen hematokrit se naziva hematokritna vrednost. Hematokrit se interpretira zajedno sa hemoglobinom i tako odražavaju relativnu koncentraciju hemoglobina tj. eritrocita u uzorku krvi, osim u retkom slučaju abnormalnog povećanja MCHC, kada variraju istovremeno.

    Hematokrit reflektuje i broj eritrocita i njihovu zapreminu (MCV-prosečna zapremina eritrocita). Ako se smanji broj eritrocita usled smanjene produkcije eritrocita u koštanoj srži, krvarenja ili povećane destrukcije eritrocita,vrednost hematokrita će se smanjiti i obrnuto - ako se poveća broj eritrocita, hematokrit će rasti. Smanjenje broja eritrocita zajedno sa smanjenjem hematokrita ukazuje na anemiju.

    Neki od uzroka nastanka anemije su:

    • Trauma
    • Destrukcija eritrocita (hemolitička anemija, hemoglobinopatije, talasemije, abnormalnosti membrane eritrocita, defekti enzima u eritrocitu)
    • Iznenadna (akutna) ili hronična krvarenja (npr. iz digestivnog trakta, usled pucanja čira, polipa, kancera kolona; iz uterusa kod žena - obilna menstrualna krvarenja)
    • Deficijencija vitamina B12 ili folne kiseline, koji su potrebni za sazrevanje eritrocita
    • Oštećenje koštane srži (dejstvo otrova, hemioterapija, zračenje, infekcija, lekovi)
    • Oboljenja koštane srži (leukemija, multipli mijelom, mijelodisplastični sindrom, limfom)
    • Hronične inflamatorne bolesti i stanja
    • Bubrežna insuficijencija (oboljenja bubrega dovode do smanjene produkcije eritropoetina, hormona koji stvaraju bubrezi, a čija je uloga stimulacija produkcije eritrocita u koštanoj srži)

    Povećanje broja eritrocita zajedno sa povećanjem hematokrita će rezultovati policitemijom. Neki od uzroka nastanka policitemije su:

    • Dehidratacija
    • Oboljenja pluća (stanja u kojima je disanje otežano)
    • Kongenitalna oboljenja srca
    • Tumor bubrega
    • Pušenje
    • Genetska oboljenja
    • Policitemija rubra vera

    Kod ispitivanja poremećaja u broju eritrocita, pored parametara koji se određuju pregledom kompletne krve slike, lekar može tražiti i dodatne testove radi postavljanja dijagnoze:

    • Periferni razmaz krvi
    • Broj retikulocita/razmaz retikulocita
    • Koncentracija gvožđa, TIBC, UIBC, saturacija transferina
    • Koncentracija vitamina B12 i folne kiseline
    • Ispitivanje punktata koštane srži

  • Snižene vrednosti

    Snižene vrednosti zajedno sa sniženim vrednostima eritrocita i hemoglobina ukazuju na anemiju.

    Povišene vrednosti

    Povišene vrednosti zajedno sa povišenim vrednostima eritrocita i hemoglobina ukazuju na policitemiju.

    Napomena

    Rezultati ovog testa nisu apsolutni dokaz prisustva ili odsustva oboljenja. Rezultate testa će tumačiti lekar zajedno sa drugim dijagnostičkim testovima kao i kliničkom slikom pacijenta.

    Rezultate hematoloških parametara treba tumačiti kada je to moguće u odnosu na prethodni rezultat pacijenta, a ne u odnosu na sam referentni interval.

    Koncentracija hematokrita zavisi od pola i starosti:

    • U trudnoći zbog hipervolemije smanjuje se vrednost hematokrita.
    • Žene imaju manji broj crvenih krvnih zrnaca i nižu koncentraciju hemoglobina i hematokrita nego muškarci.
    • Novorođenčad imaju višu vrednost hematokrita zbog prisustva makrocita

      Literatura
    1. Petrović V. Miroljub, Laboratorijska hematologija, Beograd, 2002.
    2. Dopsaj V. i sar. Osnove laboratorijske dijagnostike i lečenja anemija, Beograd 2006
    3. Wintrobe's Clinical Hematology. 12th ed. Greer J, Foerster J, Rodgers G, Paraskevas F, Glader B, Arber D, Means R, eds. Philadelphia, PA: Lippincott Williams & Wilkins: 2009, Pp 3-4.
    4. Harmening D. Clinical Hematology and Fundamentals of Hemostasis, Fifth Edition. F.A. Davis Company, Philadelphia, 2009, Pp 771-773.
    5. Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods. 22nd ed. McPherson R, Pincus M, eds. Philadelphia, PA: Saunders Elsevier: 2011, Pp 512-513, 557-599.

Božena Pavasović, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar

Rođena 1984. godine u Šibeniku. Završila Farmaceutski fakultet u Beogradu, smer medicinski biohemičar. Većinu praktičnih znanja i veština iz oblasti laboratorijske dijagnostike je stekla u Kliničko-biohemijskoj laboratoriji OB Pančevo gde i danas radi. Po prirodi je entuzijasta, optimista, zaljubljenik u putovanja i fotografiju, kojom se i amaterski bavi.