TSH - Tireostimulišući hormon

TSH - Tireostimulišući hormon

  • TSH
Cena u privatnim laboratorijama za TSH - Tireostimulišući hormon je od 400 - 900 din.
  • O analizi

    TSH je hormon hipofize koji ima veliku ulogu u kontroli stvaranja i izlučivanja dva hormona štitne žlezde, tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Određivanje koncentracije TSH u serumu je veoma važno u dijagnostici i lečenju oboljenja štitne žlezde, poput hipo- i hipertiroidizma i kancera štitne žlezde. Uz TSH se često određuju i FT4 (slobodni tiroksin) i FT3 (slobodan trijodtironin) ili ukupan tiroksin (TT4, T4) i ukupan trijodtironin (TT3, T3).

  • Uzorak

    Serum

  • Kada se ispituje?

    Kod sumnje na poremećaj aktivnosti štitne žlezde, poput hipo- i hipertiroidizma, prisustva kancera štitne žlezde, kao i praćenja supstitucione terapije (terapija nadoknade hormona kod hipotiroidizma).

  • Priprema

    Nema posebnog načina pripreme, mada se savetuje da se krv uvek uzorkuje ujutru nakon noćnog gladovanja, pre doručka.

  • Detaljan opis

    Hipotalamus je deo mozga koji je zadužen za regulaciju krvnog pritiska, otkucaja srca, disanja, telesne temperature, apetita, žeđi i mnogih drugih procesa, a takođe lučenjem određenih supstanci koordiniše rad hipofize. Hipofiza je veoma značajna žlezda koja proizvodi hormone kojima reguliše i koordinira rad većeg broja endokrinih žlezdi (žlezde koje proizvode hormone). Hormoni hipofize utiču na pravilan rast, metabolizam, reprodukciju, lučenje mleka, balans vode i natrijuma (soli) u krvi, porođaj i reagovanje organizma na stres. Zajedno, hipotalamus i hipofiza čine kompleks koji kontroliše vitalne funkcije organizma. Disfunkcija i oboljenja hipofize i hipotalamusa značajno utiču na lučenje velikog broja hormona, što dalje rezultuje pojavom različitih poremećaja.

    Štitna žlezda (tireoidna žlezda ili štitasta žlezda) je endokrina žlezda oblika leptira koja se nalazi u prednjem delu vrata, duž prednjeg dela dušnika. Sastoji se iz dva režnja povezanih mostom (istmusom) u sredini. Hormoni štitne žlezde utiču na rast, razvoj i različite metaboličke procese u organizmu.Tesna veza između hipotalamusa, hipofize i štitne žlezde kontroliše proizvodnju i lučenje dva hormona štitne žlezde, tiroksina i trijodtironina. Tireotropin (u daljem tekstu TSH) je hormon hipofize koji ima veliku ulogu u kontroli stvaranja i izlučivanja tiroksina (T4) i trijodtironina (T3) tako što stimuliše štitnu žlezdu da proizvodi i luči hormone. Proizvodnju TSH kontrolišu:

    • tireotropin-rilizing hormon (tireotropin-oslobađajući hormon, TRH) kojeg izlučuje hipotalamus. Ovaj hormon povećava lučenje TSH.
    • koncentracija hormona štitne žlezde u krvi. Kada u krvi postoji dovoljna, normalna koncentracija hormona štitne žlezde, oni šalju “signal” hipofizi i hipotalamusu da u tom trenutku nema potrebe da se povećava njihova proizvodnja, pa hipofiza i hipotalamus smanjuju proizvodnju svojih hormona, TSH i TRH. Kada opadne koncentracija hormona štitne žlezde u krvi, TRH iz hipotalamusa povećava lučenje TSH, a TSH povećava stvaranje i lučenje hormona štitne žlezde. Na ovaj način se održava normalna koncentracija hormona štitne žlezde u krvi.

    Ako štitna žlezda pacijenta proizvodi suviše hormona, lučenje TSH se smanjuje. Ako štitna žlezda ne sekretuje dovoljno hormona, nivoi TSH će biti vrlo visoki u pokušaju da stimulišu štitnu žlezdu da sekretuje više hormona.

    Oboljenja štitne žlezde se najčešće manifestuju kao smanjena aktivnost štitne žlezde (hipotiroidizam) i prekomerna aktivnost štitne žlezde (hipertiroidizam). U početnoj fazi oboljenja simptomi bolesti još uvek nemaju kliničku manifestaciju, pa je tačno i specifično merenje koncentracije TSH u serumu veoma važno za dijagnostiku i lečenje oboljenja štitne žlezde.

    TSH je standardni test, a uz njega se često određuju i FT4 (slobodni tiroksin) i FT3 (slobodan trijodtironin) ili ukupan tiroksin (TT4, T4) i ukupan trijodtironin (TT3, T3).

    Hipertiroidizam karakteriše preterana aktivnost tiroidne žlezde i povećana koncentracija tiroidnih hormona. Najčešće je autoimunog porekla (Graves-ova bolest). Tipični znaci hipertiroidizma su: znojenje, ubrzan rad srca, gubitak težine, drhtanje ruku, netolerancija na toplotu, struma (gušavost, pojava guše), zabrinut izgled, povlačenje kapka i nepokretnost gornjeg kapka.

    Laboratorijska dijagnostika hipertiroidizma:

    • smanjen nivo TSH,
    • povećani nivoi slobodnih hormona štitne žlezde (FT4, FT3)
    • može da postoji povišen nivo anti-Tg antitela (autoantitela na tireoglobulin) i anti-TPO antitela (autoantitela na tireoperoksidazu), a anti-TSHR antitela (TSHrAb, antitela na TSH receptor) se karakteristično javljaju kod Graves-ove bolesti.
    • Hipotiroidizam nastaje zbog nedostatka sekrecije tiroidnih hormona. Uzroci ovog stanja su:

      • najčešće primarna bolest tiroidne žlezde – primarni hipotiroidizam. Hašimoto tiroiditis – autoimunski posredovano oboljenje štitne žlezde. Primarni hipotiroidizam može nastati i zbog nedostatka joda u ishrani i nakon hirurške intervencije na štitnoj žlezdi.
      • deficijencija TSH (retko) – sekundarni hipotiroidizam. Oštećenje na nivou hipofize.
      • nedostatak TRH (retko) – tercijarni hipotiroidizam. Oštećenje na nivou hipotalamusa.

      Oštećenja na nivou hipofize i hipotalamusa se javljaju uglavnom zbog tumora, infekcija ili krvarenja.

      Tipični znaci hipotiroidizma su: gruba i suva kosa, suva koža, nadutost lica, znojenje, dobijanje u težini, otoci oko očiju, umor i letargija, bradikardija, netolerancija na hladnoću.

      Određivanje TSH je značajno za dijagnostikovanje hipotireoidizma u ranim stadijumima oboljenja kada su koncentracije T4 i T3 u krvi normalne. Kod Hašimoto tiroiditisa, mogu biti prisutna i autoantitela:

      • autoantitela na tiroperoksidazu (TPOA),
      • autoantitela na tireoglobulin – TgA, anti-Tg antitela,
      • antitiroidna mikrozomalna autoantitela (TMA) i
      • 10-15% pacijenata može imati prisustvo autoantitela na TSH receptor, mada su ova antitela specifična za Graves-ovu bolest.

      Kod beba se može vršiti skrining na prisustvo urođenog hipotiroidizma. Povišen TSH koji se određuje iz kapi krvi iz bebine pete je u ovim slučajevima povišen. Ukoliko se u ranom uzrastu ovaj poremećaj dijagnostikuje, adekvatno lečenje je neophodno da bi se dete normalno razvilo.

      Pacijent može imati ozbiljan tiroidni poremećaj, kao što je struma ili kancer, a da još uvek ima normalne koncentracije tiroksina i trijodtironina u krvi. Laboratorijska dijagnostika kod tiroidnih karcinoma podrazumeva određivanje TSH, a dalja dijagnostika se sprovodi na osnovu rezultata TSH.

      Imaš snižen ili povišen rezultat za
      TSH - Tireostimulišući hormon?

      Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

      Pokreni tumačenje nalaza

      Napomena

      Kod zdravih osoba koje imaju normalne koncentracije hormona štitne žlezde u krvi, TSH se proizvodi u različitim količinama u toku dana – ima cirkadijalnu proizvodnju, tj dnevnu varijaciju u proizvodnji. Najviše koncentracije TSH u krvi se mogu izmeriti u toku noći, a najniža koncentracija se meri između 17 i 18 časova. Iz ovog razloga je veoma važno voditi računa o delu dana kada se vadi krv u cilju određivanja TSH. Preporučuje se da se uzorkovanje obavi ujutru.

      Savetuje se da se praćenje koncentracije TSH vrši u istoj laboratoriji, s obzirom da se rezultati među laboratorijama mogu razlikovati usled varijacija imunohemijskih metoda koje različite laboratorije koriste.

      Kod oboljenja hipofize, gde nema TSH zavisne produkcije tiroidnih hormona, TSH nije pouzdan marker adekvatne nadoknade hormona, već se prate FT4 i FT3.

      U prvom trimestru trudnoće koncentracija TSH u krvi se smanjuje.

        Literatura
      1. Majkić-Singh N. Medicinska biohemija, Beograd, 2006.
      2. Sarapura, V. D., & Samuel, M. H. (2017). Thyroid-Stimulating Hormone. The Pituitary, 163–201. doi:10.1016/b978-0-12-804169-7.00006-4
      3. Predavanje prof. dr Ignjatović Svetlana. (2019). Ispitivanje poremećaja tiroidne funkcije. Predmet Laboratorijska endokrinologija. Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu

Kristina Bondokić, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar

Završila Farmaceutski fakultet u Beogradu, smer farmacija – medicinska biohemija. Stručno znanje usavršava radom u toksikološkoj laboratoriji, a zatim u laboratoriji za kontrolu kvaliteta lekova. Poreklom iz Kladova, obožava Dunav i ples