Analiza urina

Analiza urina

  • Urin pregled
Cena u privatnim laboratorijama za Analiza urina je od 190 - 550 din.
  • O analizi

    Rutinskom analizom urina dolazimo do informacija o opštem stanju organizma. Osim toga, analiza se sprovodi kod tegoba koje ukazuju na infekciju urinarnog trakta ili kod sumnje na različita oboljenja bubrega ili oboljenja koja menjanju sastav normalnog uzorka urina.

  • Uzorak

    Urin.

  • Kada se ispituje?

    Kod sumnje na urinarnu infekciju, kod postavljanja dijagnoze pojave peska/kamena u bubregu, postavljanja dijagnoze bubrežnih oboljenja.

  • Priprema

    Analiza urina podrazumeva kao uzorak prvi jutarnji urin. Tačnije, u sterilnu posudu se sakupi srednji mlaz prvog jutarnjeg urina. Za standardni fizičko-hemijski pregled urina sa mikroskopiranjem najpogodnija je ova vrsta urina. Urin se može sakupljati u određeno vreme, ukoliko se prati metabolizam nekih hormona i lekova, uz savet lekara. Takođe, neke analize zahtevaju saupljanje urina u periodu od 12h ili 24h, kada se dobija protokol po kom treba postupiti, kako bi uzorak za analizu bio ispravan. Vreme koje protekne između uriniranja i ispitivanja predstavlja glavnu smetnju za dijagnostičku tačnost.

    • Ukoliko se ispitivanje izvodi unutar 2 sata, uzorak je bez konzervansa.
    • Ako se čuva duže (najduže 6-8 časova), uzorak se odlaže u frižider. Pre analize urin prethodno zagrejati na sobnu temperaturu.
    • Za naknadna izvođenja, za duže čuvanje, koriste se različiti konzervansi (oni koji ne ometaju laboratorijska određivanja, a koji sprečavaju rast bakterija, hemijsko razlaganje pojedinih sastojaka ili atmosfersku oksidaciju nestabilnih jedinjenja).

  • Detaljan opis

    Urin je kompleksna smeša od oko 96% vode i 4% rastvorenih supstanci koje potiču iz unete hrane ili su produkti metabolizma.

    Rutinska analiza urina obuhvata:

    • procenu fizičkih karakteristika urina:
      • Boja - normalna boja se opisuje kao žuta.
      • Abnormalna boja:
        • Bledo žuta ili bezbojan urin (hronično oboljenje bubrega, diabetes insipidus, diabetes mellitus, deficit gvožđa, prekomeran unos tečnosti >2l)
        • Žutonarandžasta (neki lekovi, karotin, boja hrane)
        • Zelen ili plavozelen urin (žučni pigmenti, indikan, metilen plavo, pseudomonas)
        • Ružičast, crven ili crvenonarandžast (krv, hemoglobin, mioglobin, neki lekovi, boja hrane)
        • Crn, siv ili braon (alkaptonurija, bilirubin, gvožđe, melanin, fenol)
      • Izgled - normalan izgled urina je bistar do slabo zamućen. Abnormalni izgled urina:
        • Zamućen urin (urati, fosfati, kristali, mukoza)
        • Mutan urin (bakterije, krv, gnoj, cilindri)
      • Miris urina:
        • aromatičan (isparljive kiseline)
        • amonijačan (razgradnja uree dejstvom bakterija)
        • sladak ili voćni (ketonska tela).
      • Pena urina:
        • Bela, velika količina (proteini)
        • Žuta (bilirubin)
      • Specifična težina (Relativna gustina): označava relativne proporcije rastvorenih čvrstih komponenti u ukupnoj zapremini uzorka, ukazuje na dilucionu sposobnost bubrega.
        • Mala specifična težina – glomerulo-nefritis, pijelonefritis, renalne anomalije
        • Velika specifična težina – diabetes mellitus, bolesti jetre, gubitak vode, proteinurija, antibiotici
    • makroskopske hemijske testove, koji podrazumevaju određivanje:
      • pH - normalno 5,0 - 7,0
      • relativne gustine - normalno 1,010 – 1,030
      • proteina - normalan nalaz: negativni (<0,30 g/)
      • leukocitne esteraze- normalan nalaz: negativna (0-5 WBC/hpf)
      • krvi - normalan nalaz: negativna (0-5 RBC/hpf)
      • nitrita - normalan nalaz: negativan
      • glukoze - normalan nalaz: negativna (< 2,8 mmol/L)
      • ketona - normalan nalaz: negativan,
      • bilirubina - normalan nalaz: negativan
      • urobilinogen - normalan nalaz: 2-10 mg/L
    • mikroskopska ispitivanja - pregled sedimenta urina podrazumeva da se nakon centrifugiranja urina i pravljenja preparata na predmetnoj pločici, u kapi uzorka sedimenta vrši brojanje i prepoznavanje ćelija koje mogu i ne moraju normalno biti prisutne u urinu. Svako odstupanje od normalnih vrednosti predstavlja korisno sredstvo u postavljanju prave dijagnoze. Mikroskopiranjem urina se traže i prepoznaju:

      • ERITROCITI - opsiuje se njihov broj po vidnom polju (vp) i izgled. Normlan nalaz: < 3 RBC/vp.
      • LEUKOCITI - opsiuje se njihov broj po vidnom polju (vp) i izgled.
      • EPITELNE ĆELIJE - U urinu se nalaze epitelne ćelije različitog oblika i veličine. Sve imaju jedro i mnogo su granulirane. Oblik i veličina zavise od mesta odakle potiču i od ph urina. Morfološki se dele u tri grupe:

        1. renalne ili tubularne epitelne ćelije (okrugle ćelije bubrežnog epitela)
        2. pločaste epitelne ćelije
        3. tranzicione epitelne ćelije (okruglog, kruškastog ili vretenastog oblika)
      • CILINDRI - nastaju homogenizacijom proteina u lumenu tubula. Klasifikovani su prema veličini i morfologiji i najčešće se opisuju prema morfologiji:

        • hijalini
        • ćelijski
        • mešani cilindri
        • granulirani cilindri
        • voštani cilindri
        • masni cilindri
        • pigmentisani cilindri
        • inkluzioni cilindri
      • KRISTALI - prisustvo kristala ukazuje najčešće na postojanje kamena i govori o njegovom sastavu. Od pH urina zavisi i tip kristala koji se može naći u urinu.

  • Imaš snižen ili povišen rezultat za
    Analiza urina?

    Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

    Pokreni tumačenje nalaza

    Napomena

    Neophodno je voditi računa o načinu prikupljanja urina. Cilj je izbeći kontaminaciju bakterijama, koje se mogu naći na prljavim rukama ili nečistim spoljnim genitalijama. Zato je neposredno pre uriniranja i sakupljanja uzorka urina, neophodno oprati ruke i spoljne genitalije i dobro isprati čistom vodom! Kontaminiran uzorak zahteva ponavljanje uzorkovanja kako bi se analiza sprovela.

    Odstupanja od normalnih vrednosti:

    1. pH URINA (konfirmatorni test je određivanje na pH-metru). Test trake su impregnirane smešom metilen-crveno i brom-timolplavo (pH od 5 - 9, sa tačnošću od 0,5 jedinice) koja menja boje na skali od kisele ka baznoj sredini.
      • Kiseli urin će se javiti u stanjima kao što su: visokoproteinska dijeta, gladovanje, metabolička i respiratorna acidoza, dijareja, metabolizam masti, spavanje, neadekvatno prikupljanje uzorka.
      • Alkalni urin se sreće kod osoba koje su na dijeti, na povrću, kod povraćanja, respiratorne i metaboličke alkaloze, nisko ugljenohidratne dijete, kod hroničnih renalnih oboljenja.
    2. Proteini
    3. Proteini koji su prisutni u urinu su mešavina proteina velike molekulske mase, proteina malih molekulskih masa, proteina poreklom iz plazme, proteina poreklom iz bubrega (Tamm-Horsfall) i proteina iz samog urinarnog trakta. Potvrdni test za proteine u urinu je test sa sulfosalicilnom kiselinom (osetljivosti 0,1 g/L), kada se srazmerno količini proteina u urinu formira beo talog.

      Test trakom se dokazuje prisustvo albumina dok je test sa sulfosalicilnom osetljiv i na prisustvo albumina i globulina.

      Pozitivni proteini u urinu zahtevaju OBAVEZAN pregled sedimenta urina, a rezultat proteina se izdaje u arbitrarnim jedinicama (0 do 3+)

    4. Krv (hemoglobin i mioglobin)
    5. Pozitivan nalaz krvi na test tračici predstavlja potvrdu o postojanju eventualnih renalnih i postrenalnih uzroka hematurija. Pozitivan nalaz krvi na test trakama zahteva mikroskopski pregled sedimenta. Rezultat se izražava u arbitrarnim jedinicama (od 0 do 4+)

      • Lažno pozitivna krv na test traci: Kontaminacija krvlju (menstruacija, hemoroidi), povišena relativna gustina, vitamini, hrana sa antioksidansima.
      • Lažno negativna krv na test traci: askorbinska kiselina, nitriti, pH< 5,1
    6. Glukoza
    7. Testovi za glukozu u urinu koriste se za dijagnostiku i kontrolisanje metaboličkog stanja ugljenih hidrata, pre nego stanja urogenitalnog trakta.

      Ispitivanje glukoze ima značaja kod pacijenata sa hiperglikemijom (endokrine bolesti, bolesti jetre) i kod pacijenata bez hiperglikemije (renalna tubularna oboljenja, Fankonijev sindrom). Rezultat se izražava u arbitrarnim jedinicama (od 0 do 3+)

      Lažno negativan rezultat: vitamin C, coli bacilli, velike doze aspirina

    8. Ketoni
    9. Konfirmatorni test za ketone je po Rother-u Osetljivost test traka je 1,0 mmol/l acetosirćetne kiseline i 13,7 mmol/l acetona Rezultat pozitivan: 0,5-1,5 mmol/l ili > 0,5 : + Osetljivost Rotherove reakcije: 0,1 – 0,5 mmol/l acetosirćetne kiseline, 1,7- 4,4 mmol/l acetona. Rezultat se izražava u arbitrarnim jedinicama (od 0 do 4+) Lažno pozitivni rezultati: metil dopa, metaboliti levodope, kaptopil, D-penicilin, N-acetil cistein, feniketoni.

    10. Urobilinogen
    11. Urobilinogen nastaje iz konjugovanog bilirubina pod uticajem bakterija iz intestinuma, a povećane koncentracije javljaju se kod povećane produkcije nekonjugovanog bilirubina - hemolize, virusnog hepatitisa, ciroze.

      Smanjene koncentracije javljaju se kod opstrukcije protoka žuči, poremećaja intestinalne flore. Normalno se izlučuje urinom u malim koncentracijama. Test se izvodi isključivo sa svežim uzorkom urina. Konfirmatorni test za urobilinogen je test sa Erlichovim reagensom. Rezultat se izražava u arbitrarnim jedinicama (od 0 do 4+)

    12. Bilirubin
    13. Konfirmatorni test za bilirubin je test po Rosinu. Obavezno proveriti boju urina. Test se izvodi isključivo sa svežim uzorkom urina. Bilirubinurija često se javlja pre drugih znakova disfunkcije jetre, kao posledica: oštećenja jetrinog parenhima (kod virusnih zapaljenja jetre, alkoholne ciroze i hepatitisa, hepatitisa masne jetre i toksičnog hepatitisa), kod smetnji u sekreciji bilirubina i bilijarnom protoku. Rezultat se izražava u arbitrarnim jedinicama (od 0 do 3+)

    14. Leukocitna esteraza
    15. Dokaz o prisustvu leukocita u urinu.
      Rezultat je negativan ako je <= 5 Le/vp ( hpf)
      Rezultat je pozitivan kada je >= 5 Le/vp ( hpf)

    16. Nitriti
    17. Test se kombinuje sa leukocitnom esterazom.
      Rezultat se izražava kao pozitivan ili negativan.

      Literatura
    1. Klinički značaj analize urina-Atlas sedimenta urina, Nataša Lalić-Mirka Ilić.
    2. Atlas sedimenta mokraće-CHRONOLAB.

Kristina Sopić, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar

Rođena u Beogradu, gde je i diplomirala na Farmaceutskom fakultetu, na smeru Medicinska biohemija. Primenjivala stečena znanja i praksu na različite poslove iz oblasti medicinske biohemije, a trenutno je konsultant u maloj privatnoj firmi, koja snabdeva laboratorije ELISA reagensima, naučnim činjenicama i praktičnim savetima. Organizator je poslovanja oftalmološke ordinacije i optike u Beogradu. Zauvek rukovođena idejom o boljem i konstruktivnijem svetu, gde reč nešto znači, a sram nije izgubio svoju osnovnu ulogu.