Fibrinogen

Fibrinogen

  • FIB
  • FibAg
  • Fib activity
Cena u privatnim laboratorijama za Fibrinogen je od 120 - 480 din.
  • O analizi

    Test se koristi u skriningu procesa koagulacije krvi, za diferenciranje naslednih bolesti sa nedostatkom ili disfunkcijom fibrinogena, kao pomoć u praćenju inflamatornih stanja različitog uzroka, kao i za procenu rizika od kardiovaskularnog događaja (tromb, infarkt) kod osoba sa pozitivnom istorijom kardiovaskularnih i/ili onkoloških bolesti. Test nije specifičan za detekciju pojedinačnih poremećaja, te se ne sme koristiti kao samostalan parametar u dijagnostici i praćenju, ali može biti koristan marker diferencijalne dijagnostike.

  • Uzorak

    Citratna krv, bitan je odnos krvi i antikoagulansa u epruveti.

  • Kada se ispituje?

    Laboratorijsko određivanje fibrinogena može biti dvojako: može se odrediti aktivnost fibrinogena kao faktora koagulacije i može se odrediti njegova koncentracija u krvi u smislu količine. Aktivnost fibrinogena je koristan parametar u sledećim situacijama:

    • Procena hemostaze, tj. +neuobičajenih epizoda krvarenja ili tromboza kod pacijenata sa ili bez anamneze.
    • Kada su testovi koagulacije PT i aPTT produženi i/ili pacijent ima epizodu neobjašnjenog krvarenja.
    • U dijagnostici i praćenju diseminovane intravaskularne koagulacije (DIK) i patološke fibrinolize.
    • Kod dijagnostike i praćenja inflamatornih stanja različitog porekla, kao dodatna pomoć u praćenju efikasnosti njihove terapije zajedno sa CRPom, sedimentacijom i drugim parametrima.
    • Kao pomoć u proceni da li se kod pacijenata sa istorijom bolesti krvnih sudova i/ili srca može javiti pogoršanje stanja, odnosno rizik od kardiovaskularnog događaja.

    Određivanje fibrinogena kao antigena je pogodno kada je potrebno nisku aktivnost fibrinogena objasniti kao nedostatak (afibrinogenemija i hipofibrinogenemija - nasledne bolesti) ili kao nefunkcionalnost fibrinogena (nasledna ili stečena disfibrinogenemija). Tada se koristi odnos fibrinogen antigen/fibrinogen aktivnost (kod stanja sa nedostatkom fibrinogena taj odnos je blizak jedinici, a kod osoba sa nefuncionalnim fibrinogenom taj odnos je značajno viši od 1).

  • Priprema

    Test ne zahteva posebnu pripremu pre odlaska u laboratoriju, ali je preporučljivo noćno gladovanje od 12 sati pre odlaska u laboratoriju.

  • Detaljan opis

    Fibrinogen je glikoprotein molekulske mase od 340 kD koji se sintetiše u jetri, a poznat je kao prvi faktor koagulacije i ima vitalnu ulogu u organizmu u procesu hemostaze (proces kojim se organizam štiti od preteranog gubitka krvi iz oštećenog krvnog suda). Ta uloga sastoji se u formiranju krvnog ugruška na mestu povrede krvnog suda. Kada dođe do povrede krvnog suda, pokreće se kaskada reakcija čiji je cilj sprečavanje krvarenja. U njima učestvuju koagulacioni faktori, tkivo krvnog suda i krvne ćelije trombociti. Uloga fibrinogena sastoji se u njegovoj transformaciji u fibrin pod uticajem koagulacionih faktora u poslednjim reakcijama procesa zgrušavanja krvi; niti fibrina formiraju mrežu u koju se upliću trombociti i tako nastaje čep (krvni ugrušak) koji sprečava krvarenje i ostaje na mestu povrede dok se ne sanira povreda. Nedostatak fibrinogena ili njegova nefunkcionalnost može poremetiti normalno funkcionisanje procesa hemostaze i dovesti ili do krvarenja ili do tromboze.

    Fibrinogen je jedan od glavnih proteina akutne faze, tj.pozitivan reaktant akutne faze. To znači da njegova koncentracija i funkcionalnost rastu:

    • u uslovima povrede tkiva različitog uzroka,
    • kod infekcija,
    • kod malignih bolesti,
    • kod zapaljenja,
    • kod pušača,
    • kod trudnica i
    • kod upotrebe oralnih kontraceptiva.

    S druge strane u stanjima teške bolesti jetre nivo fibrinogena je značajno niži nego normalno. Sve ovo bi trebalo imati u vidu kada se tumače rezultati testova za fibrinogen.

  • Imaš snižen ili povišen rezultat za
    Fibrinogen?

    Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

    Pokreni tumačenje nalaza

    Napomena

    Preporučuje se tumačenje rezultata prema referentnim vrednostima uspostavljenim u samoj laboratoriji definisanim u populaciji koja gravitira toj laboratoriji. Nemojte interpretirati rezultate testa kao apsolutni dokaz prisustva ili odsustva nekog stanja. Rezultate testa interpretirajte zajedno sa drugim dijagnostičkim testovima kao i kliničkom slikom pacijenta.

      Literatura
    1. National Committee for Clinical Laboratory Standardization. Collection, Transport, and Processing of Blood Specimens for Coagulation Testing and General Performance of Coagulation Assays; Approved Guideline. 5th ed. Villanova, Pa: NCCLS; 2008. Document H21-A5:28(5).
    2. Adcock DM, Bethel MA, Macy PA, et al. Coagulation Handbook. Esoterix Coagulation; 2006.
    3. Mackie IJ, Kitchen S, Machin SJ, Lowe GD; Haemostasis and Thrombosis Task Force of the British Committee for Standards in Haematology. Guidelines on fibrinogen assays. Br J Haematol. 2003 May; 121(3):396-404. PubMed 12716361
    4. Roberts HR, Stinchcombe TE, Gabriel DA. The dysfibrinogenaemias. Br J Haematol. 2001 Aug; 114(2):249-257. PubMed 11529842
    5. Roberts HR, Escobar MA. Less common congenital disorders of hemostasis. In Kitchens CS, Alving BM, Kessler CM, eds.Consultative Hemostasis and Thrombosis. Philadelphia, Pa: WB Saunders Co; 2002: 57-71.
    6. Triplett DA. Coagulation abnormalities. In McClatchey KD, ed. Clinical Laboratory Medicine. 2nd ed. Philadelphia, Pa: Lippincott Williams and Wilkins; 2002:1033-1049.
    7. Van Cott EM, Laposata M. Coagulation. In Jacobs DS, DeMott WR, Oxley DK, eds. Laboratory Test Handbook With Key Word Index.Hudson, Ohio: Lexi-Comp; 2001: 327-358.
    8. Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics. Edited by CA Burtis, ER Ashwood, DE Bruns. St. Louis, MO. Elsevier Saunders, 2012.
    9. https://labtestsonline.org/tests/fibrinogen, pristupljeno 21.11.2018.

Sanja Milutinović, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar

Rođena 1989. godine u Paraćinu. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu na smeru magistar farmacije-medicinski biohemičar 2013 godine. Dobitnik je nagrade prof. dr Ivan Berkeš kao najbolji student magistar farmacije–medicinski biohemičar u školskoj 2012/2013 godini. Nakon položenog državnog ispita započinje radni odnos u odeljenju za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Kuršumlija 2015.godine. Trenutno je načelnik laboratorijske dijagnostike Doma zdravlja Kuršumlija.