Elektroforeza proteina u urinu

Elektroforeza proteina u urinu

  • Elekrtoforeza proteina urina
Cena u privatnim laboratorijama za Elektroforeza proteina u urinu je od 882 - 2390 din.
  • O analizi

    Normalno se urinom dnevno izluči mala količina proteina (belančevina), međutim, usled nekih bolesti ili stanja može doći do povećanog izlučivanja proteina putem urina ili pojave proteina koji se normalno ne nalaze u urinu. Neke od metoda za analizu proteina u urinu su elektroforeza i imunoelektroforeza, kojima se proteini razdvajaju na osnovu svojih osobina. Elektroforezom i imunoelektroforezom moguće je otkriti prisustvo proteina koji bi mogli da ukažu na postojanje određene bolesti.

  • Uzorak

    24-časovni urin.

  • Kada se ispituje?

    Ovaj test pomaže dijagnozi raznih oboljenja, najčešće oboljenja bubrega i multiplog mijeloma.

  • Priprema

    Urin se sakuplja u specijalnim bocama za sakupljanje 24-časovnog urina, pa se radi dobijanja boce ili informacije o kupovini iste treba obratiti osoblju laboratorije.

    Urin se sakuplja počev od jutra, zaključno do jutra sledećeg dana. Ujutru, u određeno vreme, pacijent treba da potpuno isprazni bešiku i ovu porciju urina odbaci – dakle, ova prva porcija urina se ne sakuplja u boci. Sakupljanje urina u boci kreće nakon ovog prvog pražnjenja bešike. Treba zabeležiti vreme prvog pražnjenja bešike i urin sakupljati do sutrašnjeg dana u isto vreme. Sve ostale porcije urina u toku celog dana i noći treba sakupljati u boci. Sledećeg jutra u isto vreme isprazniti potpuno bešiku i to je poslednja porcija urina koja se sakuplja u boci. Tokom sakupljanja urina treba voditi računa da ne dođe do gubitaka, to jest, cele porcije urina treba sakupljati u boci. Celokupna količina urina se nosi u laboratoriju.

  • Detaljan opis

    Bubrezi imaju veoma važnu ulogu u detoksikaciji organizma. Radom bubrega se prečišćava krv od nepotrebnih ili štetnih materija, raznih jedinjenja koja nastaju u hemijskim reakcijama u organizmu i jedinjenja koja unosimo u organizam iz spoljašnje sredine. U krvi se nalazi oko 300 različitih proteina (belančevina) koji imaju važne uloge u mnogobrojnim procesima kojima se obezbeđuje pravilno funkcionisanje organizma. Neki od ovih procesa su zgrušavanje krvi, uklanjanje krvnog ugruška, odbrana od raznih mikroorganizama i transport različitih jedinjenja krvotokom, poput hormona i lekova. Iz ovog razloga veoma je važno sprečiti gubitak proteina iz krvi, pa je izlučivanje proteina putem urina prirodno svedeno na minimum.

    Normalno se urinom dnevno izluči od 20 do 150 mg proteina, a tu količinu prvenstveno čine albumin i Tamm-Horsfall-ov protein. Uloge albumina su višestruke, a neke od njih su transport velikog broja supstanci krvotokom, sprečavanje isticanja tečnosti iz krvnog suda i pojave otoka. Tamm-Horsfall-ov protein je protein koji nastaje u bubrezima.

    Usled nekih bolesti ili stanja može doći do povećanog izlučivanja proteina putem urina ili pojave proteina koji se normalno ne nalaze u urinu. Neke od metoda za analizu proteina u urinu su elektroforeza i imunoelektroforeza, kojima se postiže razdvajanje i dokazivanje proteina. Ukoliko se nakon elektroforeze urina primeti prisustvo proteina koji bi mogli da ukažu na postojanje određene bolesti, uzorak se može detaljnije ispitati imunoelektroforezom. Imunoelektroforezom se specifično dokazuje prisustvo određenog proteina u urinu.

    Prisustvo proteina u urinu može biti prolazno, zbog vežbanja, izlaganja hladnoći, groznice.

    Proteini u urinu se mogu javiti kod:

    • teških opekotina;
    • uzimanja lekova koji mogu ispoljiti štetno dejstvo na bubrege (aminoglikozidi – vrsta antibiotika i ciklosporin – lek koji se koristi nakon transplantacije organa);
    • Fanconijev-og sindroma – poremećaja rada bubrega;
    • hroničnog zapaljenja bubrega;
    • uzimanja fenacetina – leka protiv bolova;
    • trovanja teškim metalima – olovom, kadmijumom, arsenom, živom;
    • transplantacije bubrega;
    • cistinoze – nasledna bolest u kojoj dolazi do nakupljanja velikih količina cistina (aminokiselina) u brojnim tkivima i organima. Nagomilavanjem cistina u tkivu bubrega dolazi do njegovog oštećenja.
    • Wilsonove bolesti – nasledna bolest u kojoj dolazi do nakupljanja bakra u tkivima i organima.
    • Balkanske nefropatije – oboljenje bubrega

    Kod trudnica proteini u urinu mogu biti prisutni iz više razloga, zbog fizičke aktivnosti, urinarne infekcije, ali i oštećenja bubrega i preeklampsije. Preekslampsija je nastavak bolesti uzrokovane povišenim krvnim pritiskom u trudnoći, koji je nelečen ili neadekvatno lečen.

    Albumin se normalno nalazi u urinu zdravih osoba u maloj količini. Ukoliko je albumin prisutan u većoj količini u urinu, to može biti znak oboljenja ili oštećenja bubrega. Oboljenja kod kojih dolazi do pojave albumina u urinu su:

    • nefrotski sindrom – stanje u kome dolazi do oštećenja bubrega;
    • sistemski eritemski lupus – bolest gde imunski sistem napada tkiva i organe sopstvenog organizma. Kod ovog oboljenja dolazi do taloženja antitela spojenih sa jedinjenjem protiv koga su se borila u bubrezima i na ovaj način dolazi do oštećenja bubrega.
    • malarija – infektivna bolest koja se prenosi ubodom komarca koji je zaražen parazitom, najčešće u tropskim oblastima. U ovoj bolesti takođe dolazi do taloženja antitela spojenih sa jedinjenjem protiv koga su se borila u bubrezima.
    • poststreptokokni glomerulonefritis – zapaljenje bubrega koje se dešava nakon infekcije streptokokom (bakterijom).
    • napredovanjem neadekvatno lečene šećerne bolesti (dijabetes mellitus) i hipertenzije (povišenog krvnog pritiska) može doći do oštećenja bubrega i pojave proteina u urinu.
    • amiloidoza – bolest kod koje se amiloid (protein) taloži u različitim tkivima i organima.

    U urinu se mogu naći i drugi proteini. To mogu biti:

    • β2-mikroglobulin – protein koji potiče sa površine limfocita (belih krvnih zrnaca) i tumorskih ćelija. U urinu se može naći zbog transplantacije bubrega, upalnih procesa, maligniteta koji zahvata B limfocite (vrstu belih krvnih zrnaca) i oštećenja tubula bubrega. Tubuli učestvuju u izgradnji bubrega.
    • protein koji vezuje retinol – njegova funkcija je da transportuje vitamin A kroz krvotok.
    • α1- mikroglobulin – kod oštećenja tubula bubrega;
    • α1-kiseli glikoprotein – proizvodnja ovog proteina u organizmu se povećava kod reumatoidnog artritisa (hronično zapaljensko oboljenje koje zahvata zglobove i druge organe), sistemskog eritemskog lupusa, raznih maligniteta. U urinu se takođe može javiti kod oštećenja tubula bubrega.
    • lizozim – protein koji se prirodno nalazi u belim krvnim zrncima. Proizvodnja ovog proteina se povećava kod mijelomonocitne leukemije, vrste maligniteta belih krvnih zrnaca. U urinu se takođe može javiti kod oštećenja tubula bubrega.
    • amilaza – protein koji učestvuje u varenju šećera.

  • Imaš snižen ili povišen rezultat za
    Elektroforeza proteina u urinu?

    Isprobaj uslugu online tumačenja laboratorijskih nalaza.

    Pokreni tumačenje nalaza

    Napomena

    Nema posebnih napomena.

      Literatura
    1. Spasić S, Jelić-Ivanović Z, Spasojević-Kalimanovska V. Medicinska biohemija. Beograd, 2003. poglavlja 3 i 12.
    2. Majkić-Singh Nada. Medicinska biohemija. Beograd, 2006. str. 212-239, 406-407.

Kristina Bondokić, diplomirani farmaceut - medicinski biohemičar

Završila Farmaceutski fakultet u Beogradu, smer farmacija – medicinska biohemija. Stručno znanje usavršava radom u toksikološkoj laboratoriji, a zatim u laboratoriji za kontrolu kvaliteta lekova. Poreklom iz Kladova, obožava Dunav i ples